U laboratorijama i radionicama Odeljenja zaštite publikacija obavljaju se preventivna zaštita bibliotečke i arhivske građe i njihova celovita konzervacija i restauracija. Raritetni rukopisi, stare i retke knjige i periodične publikacije se u cil?u zaštite i korišćenja preformatiraju postupcima mikrofilmovanja i digitalizacije a vrši se i njihova knjigovezačka zaštita, popravke poveza i izrada zaštitnih kutija, fascikli i omota. Knjigovezačka radionica Biblioteke osnovana je 1949, a služba konzervacije i restauracije 1954. godine. Danas je Biblioteka Matice srpske matična ustanova u oblasti zaštite stare i retke knjige u Vojvodini.

Poslovi tehničke zaštite kulturnih dobara, obuhvataju procenu njihovog stanja i stepena oštećenosti, neophodne analize i izbor metoda zaštite, proveru već korišćenih metoda i materijala i ispitivanje novih, izradu dokumentacije o sprovedenim postupcima, preventivnu zaštitu, konzervaciju stare i retke knjige, rukopisnih i štampanih publikacija, slika, grafika, mapa, planova i druge bibliotečke i arhivske građe, restauraciju listova, poveza i delova koji nedostaju prema reprezentativnim primercima ili postojećim originalima. Svake godine konzervira se i restaurira preko 20.000 oštećenih stranica.

Preformatiranje starih i retkih knjiga za arhiviranje postupcima mikrofilmovanja i digitalizacije obavlja se u laboratoriji za mikrografiju, digitalizaciju i fotografiju. Vrši se kontrola kvaliteta postojećih mikroformi sa reparacijom starih ili oštećenih mikrofilmova i njihovom digitalizacijom. Snimaju se i obrađuju digitalni zapisi, prema najraznovrsnijim zahtevima korisnika usluga Biblioteke, za potrebe naučnog i stručnog rada, za izradu reprodukcija, kopija, prezentacija i fototipskih izdanja kao i za javno publikovanje, za izložbe i potrebe internet prezentacija. Za izradu konzervatorske dokumentacije vrše se i izuzetno osetljiva snimanja ugroženih kulturnih dobara pre, u toku i nakon sprovođenja mera konzervacije i restauracije. Postupcima mikrofilmovanja zaštićene su sve publikacije izdate do polovine 19. veka.

U knjigoveznici se povezuju i prekoričavaju knjige i periodika, popravljaju se oštećeni primerci i izrađuju se različite zaštitne kutije, fascikle i omoti. Kaširaju se materijali za izložbe, otiskuju se naslovi pozlatom, povezuju se umnožene publikacije i obavljaju se drugi knjigovezački i kartonažni poslovi.

Stara knjiga posle restauracije